DOČEK NOVE U SARAJEVU

Članak

Nakon svih ovih godina slavlja i čekanja Nove godine po klubovima ili kućama prijatelja u Zagrebu, ove godine odlučila sam se počastiti dočekom u jednom od meni najdražih gradova. Iako su mi jednako dragi Sarajevo i Barcelona, ipak sam se odlučila za Sarajevo. Zašto baš Sarajevo? U taj predivan grad zaljubila sam se prošle godine kada sam ga u proljeće posjetila. Svidjele su mi se njegove ulice, rijeka Miljacka koja prolazi samim srcem grada, brojni mostovi, ugodni i prijateljski ljudi, običaji. Sarajevo bih najbolje opisala kao spoj zapada i orijenta. Drugi razlog zašto sam se odlučila za Sarajevo je, pogađate, financijski.

Novogodišnji program u centru

U novogodišnjoj noći Nina Badrić i mnogi drugi pjevači zabavljali su veselu publiku na Trgu djece Sarajeva. Uz Ninu Badrić nastupili su i Kiril Džajkovski, Letu štuke, Tifa i bend, Emir i Frozen Camels, Futavci i Karne. U tom bogatom glazbenom programu, većinom meni nepoznatom, svatko je mogao pronaći nešto za sebe. Iako je ove godine mjesto koncerta malo pomaknuto iz samog središta grada (do sada se koncert održavao kod Vječne vatre što je sam centar) činilo se kao da mještanima to nije zasmetalo. Trg, ali i cijeli grad, bio je prepun ljudi, smijeha, veselja i života. Slavilo se i veselilo po svim klubovima, “kafanama” i restoranima.
Nina Badrić nastupala je u Sarajevu

Iako je temperatura bila 9 stupnjeva ispod nule, svi su pronašli svoj način kako da se ugriju pa hladnoća nikome nije omela zabavu. Uz pahulje snijega i blještavo okićen centar grada novogodišnja noć činila se kao iz bajke. Novogodišnji program na Trgu djece Sarajeva i na drugim lokacijama u gradu počeo je u 21 sat, a trajao je do dugo u noć.

Zabava u cijelome gradu

Osim na trgu i u centru se odvijala novogodišnji zabava. Tamo je ove godine po prvi puta organizirana “sarajevska blagdanska tržnica”.

Centar grada

Postavljeni su štandovi sa suvenirima, lampicama, božićnim kapama, slični onima u Zagrebu koji se nalaze oko glavnog trga, te štandovi na kojima se može nešto pojesti i popiti. To je ujedno i jedino mjesto u Sarajevu gdje se može uživati u kuhanom vinu.

Baščaršija

Središte grada Sarajeva zove se Baščaršija. Naziv dolazi od riječi “baš – čaršija” što znači “glavna čaršija”, a označava prostor oko glavnog trga na kojemu je smještena karakteristična fontana, zvana Sebilj. Trg se formirao u 15. stoljeću kao prostor na kojemu se odvijao društven i poslovni život. Sebilj je izgrađen 1891. godine te je prema legendi sebiljdžija s njega dijelio vodu žednima. Meni najdraža sarajevska legenda kaže da ako popijemo vodu iz fontane sigurno se vraćamo u Sarajevo.

  

                                                               Sebilj na Baščaršiji

Na Baščaršiji se nalaze mnogobrojne ćevabdžinice, buregdžinice i slastičarnice u kojima se mogu probati tradicionalni bosanski specijaliteti, poput kultnih sarajevskih ćevapa, bureka, pita i baklava.

Tamo su smješteni i raznoliki dućani i suvenirnice u kojima se mogu kupiti prepoznatljivi bosanski suveniri i predmeti, kao što su džezve izrađene od bakra, jastučnice izvezene tradicionalnim bosanskim motivima i mnoštvo predmeta sa slikom brojnih sarajevskih spomenika. Cijene su puno niže nego kod nas, vjerojatno zbog nižeg životnog standarda. Jeftinije su namirnice u dućanima, vožnja taksijem ili javnim gradskim prijevozom (kroz Sarajevo voze autobusi, tramvaji i trolejbusi).

Središte grada čini i poznata Vječna vatra. To je spomenik žrtvama Drugog svjetskog rata, a sagrađen je na prvu godišnjicu oslobođenja Sarajeva od njemačke okupacije (1946. godine). Osim što je to nezaobilazno mjesto turistima za slikanje, u hladnim noćima vatrom se svi vole ugrijati.

Vječna vatra

U širem centru grada izgrađeni su brojni hoteli, a mnogi se još i grade, što ukazuje da je Sarajevo postalo atraktivna destinacija. Ljudi iz cijeloga svijeta posjećuju Sarajevo u bilo koje doba godine jer taj grad jednostavno ostavlja bez daha. Što sve pogledati u Sarajevu pročitajte u idućem postu.

Pogledajte galeriju slika iz Sarajeva, nadam se da će Vam se svidjeti koliko i meni:

This slideshow requires JavaScript.

Tekst i foto: Nina Aušperger

4 responses »

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s