Romantični dvorac i očaravajuća priroda

Članak

Jesen koju smo ostavili u Zagrebu nije bila jesen koja nas je dočekala u Trakošćanu. Sve je bilo mnogo mirnije, tiše, opuštenije. Zrak je odisao svježinom, a bijele zidine izdizale su se na brdu i mamile pogled od samog podnožja. Dvorac je natkrio jezera i doline, obgrlio zagorske brege svojom veličinom i svojom prošlošću.

Povijest Trakošćana

Dvorac Trakošćan sagrađen je u 13. stoljeću kao utvrda za obranu sjeverozapadne Hrvatske. Prema jednoj od legendi, Trakošćan je dobio ime po tračkoj utvrdi (arx Thacorum) koja je postojala u antičko doba. Nepoznato je tko su bili vlasnici dvorca u prvome stoljeću postojanja. Prema zapisima, u 14. stoljeću vlasnici dvorca su grofovi Celjski. Nakon njih izmjenjuje se niz vlasnika, vojskovođa Jan Vitovac, Ivaniš Korvin te Ivan Gyulay.

Dvorac u 13. stoljeću (slika preuzeta s interneta)

Obitelj Drašković

U 16. stoljeću država dodjeljuje Trakošćan Jurju Draškoviću, hrvatskom banu i kardinalu, te  obitelj Drašković dvorac zadržava sve do drugog svjetskog rata. Tijekom 18. stoljeća dvorac biva zapušten pa ga tek u 19.stoljeću Juraj V. Drašković obnavlja te uređuje i park s umjetnim jezerom.

Muzej je uređen 1952. godine, a stalna se postava može vidjeti i danas. U muzeju se može razgledati vitešku i lovačku dvoranu, glazbeni salon, knjižnicu, spavaonicu, blagovaonicu,  atelier slikarice Julijane Erdödy, zbirku oružja, zbirku portreta obitelji Drašković i njihovih rođaka. Nažalost, u muzeju je strogo zabranjeno slikanje pa sam slike dvorana morala preuzeti s interneta.

                                                   Spavaonica i glazbeni salon (slike preuzete s interneta)

Unutrašnjost dvorca

Dvorane su vrlo skromne, ako ih usporedimo s veličinom dvorana europskih dvoraca, ali ništa manje veličanstvene i impresivne. Slike, oklopi, raznobojni i raskošni kamini, izrezbareni drveni kreveti, stolovi, stolci i naslonjači, posuđe i čaše, sve obilježeno grbom najpoznatije plemićke obitelji Drašković, koja je ovdje vladala najveći dio prošlosti. Sa svih zidova promatraju portreti Draškovića vjerojatno se čudeći kako se to dogodilo da ih obilaze plebejci i svakojaki obični ljudi. Nekad to nije bilo tako u dvorcu. Na raskošnim večerama praćenih glazbom, o čemu svjedoče glazbene sobe, klaviri, balske dvorane, služili su dvorski ljudi skromnog podrijetla, ali gosti su bili plemići Hrvatske, Ugarske i Austrije.

U kuhinji, koja je također obnovljena, još se može vidjeti posuđe za brojne delicije, niz pećnica, „moderni“ izumi koji su omogućavali tekuću toplu vodu i po tome doista impresioniraju. Niz pećnica daje naslutiti kakvi su se kolači pekli u ono raskošno doba. Na zidu stoji upozorenje kako su bogataši i plemići pametniji jer jedu prepelice i fazane dok seljaci jedu svinje i krave pa su skromnije inteligencije.

                                              Blagovaonica i viteška dvorana (slike preuzete s interneta)

Viteška dvorana dočarava hrabrost ondašnjih vladara koji su spremno branili dvorac i čast svoje obitelji.  Tome svjedoči i zbirka oružja i raznih drugih predmeta koji su se pokazali vrlo korisnima i važnima za obranu dvorca.

Šetajući iz dvorane u dvoranu osjetila sam veličinu i bogatstvo naše povijesti. Svi ti ljudi koji su se izmjenjivali na dvorcu trudili su se ostaviti trag, urediti i popraviti dvorac. Nadograđivali su ga i uređivali, krojeći pritom i našu povijest i našu sadašnjost.

Za kraj pogledajte slike dvorca i predivne prirode:

Više o Trakošćanu možete saznati na službenoj stranici dvorca. Uživajte pretražujući i otkrivajući tajne i misterije velebnog dvorca, a ukoliko ste u prilici, svakako ga i posjetite!

Tekst i foto: Nina Aušperger

3 responses »

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s