Koliko smo zapravo informirani o EU?

Članak

Zadnje provedeno istraživanje pokazalo je da bi na referendumu o ulasku Hrvatske u Europsku uniju  56,6 posto građana glasovalo za ulazak, a 33,3 posto njih bilo bi protiv. Istraživanje javnog mišljenja provela je agencija Ipsos Puls u listopadu 2011. godine. Potpora je od rujna do listopada nezamjetno porasla, baš kao što se i smanjio postotak onih koji su protiv ulaska u EU.

Vrlo je važno pitanje koliko su ljudi koji bi izašli na referendum informirani o Europskoj uniji. Što za njih osobno znači ulazak države, što to dobroga, a što lošega donosi?

Što građani očekuju kad uđemo u Europsku uniju?

Istraživanjem se također otkrilo da Hrvati nakon ulaska u EU očekuju znatna poboljšanja na području vladavine prava, zaštite okoliša i obrazovanja, ali se pribojavaju skupljeg života, nestanka našeg nacionalnog identiteta i suverenosti. Građani su u strahu da će uvozni proizvodi uništiti hrvatsku proizvodnju te da će nepovratno nestati hrvatski jezik, običaji i tradicionalni domaći proizvodi.

Zastave EU i Hrvatske (slika preuzeta s interneta)

Istraživanje u rujnu otkrilo je i jedan neugodan podatak, a to je da hrvatski građani znaju vrlo malo o Europskoj uniji. Pitamo se pa kako je to moguće? Zar nismo mi svi informirani i dobro upućeni, zar ljudi ne gledaju reklame na televiziji koje nas svakoga dana podučavaju o uniji?  Očito je da ni građani ne vjeruju u te bajke.

Uz sve to, kampanja za referendum odgođena je zbog predizborne kampanje pa će trajati svega mjesec dana. Iskustva drugih zemalja govore da će „Hrvatska imati najkraću i najkonfuzniju kampanju za europski referendum od svih 12 novih tranzicijskih članica“.

Primjer Slovenije

U Sloveniji je europska kampanja vođena kontinuirano od početka pregovora do ulaska zemlje u uniju. To je trajalo šest godina, ali su zato slovenski građani bili najinformiraniji o EU od svih deset tranzicijskih zemalja koje su 2004. postale članicama.

Interaktivno predavanje ”Europski identitet u kontekstu pridruživanja RH Europskoj uniji”

Kako bi se provjerilo znanje o Europskoj uniji i ponešto novo naučilo, u utorak, 22. listopada, održano je interaktivno predavanje, tj. radionica o EU, u studentskom domu Cvjetno naselje. Predavanje je vodila magistrica sociologije Tamara Puhovski, ujedno i autorica knjige “Europska unija i kako podučavati o njoj”. Radionicu su zajedno osmislile Mreža mladih Hrvatske i Institut za razvoj mladih Kult, kako bi nam prenijeli svoja znanja i što bolje nas pripremili za nadolazeći referendum.

   

                                                               Tamara Puhovski i sudionici predavanja

Tamara Puhovski primijetila je da kada se informiraju građani o EU nikada se ne spominje po čemu se upravo ona razlikuje od drugih, sličnih zajednica. Građani nisu upućeni u informacije o tome što je EU, kakva je to zajednica i što njima donosi članstvo njihove zemlje.

Pojasnila nam je odgovor:

„Nakon Drugog svjetskog rata zemlje su se po prvi puta udružile, ali i predale suverenitet u zajedništvo. Primjerice, Ujedinjeni narodi ne mogu prisiliti članice da nešto učine, dok tijela Europske unije mogu.“

Kako se bliži potpisivanje pristupnog sporazuma, u ponedjeljak je njemački tjednik Der Spiegel napisao: “Otrovna kiflica pred vratima EU-a“. Pri tome se naravno misli na Hrvatsku i njezinu lošu situaciju.

Natpis koji je objavio Der Spiegel

Na pitanje kako po njezinom mišljenju mediji pokirivaju ulazak Hrvatske u Europsku uniju te od kuda je došla  inicijativa za ovo predavanje, Tamara Puhovski odgovorila je:

Kroz radionicu diskutirali smo o Europskoj uniji, razmišljali o mogućim ishodima i provjeravali koliko dobro baratamo pojmovima.

Tamara Puhovski iznijela  je svoje mišljenje o tome kako će se dalje razvijati kriza u eurozoni:

Zadaci na radionici

U jednom od zadataka morali smo procijeniti i objasniti koji nam je identitet važniji: nacionalni ili europski. Najviše ljudi zauzelo je  „zlatnu sredinu“  te odgovorilo kako su im i jedan i drugi identitet bitni. Tek dvoje odgovorilo je da im je najvažniji nacionalni identitet kojega nikako ne žele ostavit iza sebe kada uđemo u uniju.

Tek sam tada shvatila koliko zapravo znam o EU, koliko razumijem trenutnu situaciju i skorašnje potpisivanje pristupnog sporazuma. Radionice su vrlo koristan način rasprave, učenja, pripreme i  osvješćivanja.

                   

Rad u grupama

Tekst, foto i video: Nina Aušperger

Za kraj odgovorite na kratku anketu:

2 responses »

  1. Uz sve te probleme u EU, stvarno me nece cuditi ako se raspadne prije nego sto mi uđemo. Tako da mozda nece biti ni bitno koliko smo informirani i koliko znamo o EU🙂

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s