Zašto Hrvati ne prihvaćaju kravatu? Projekt KravatArt 2011.

Članak

Negativni novinski natpisi, članci i kritike poput „napad nakaradnom kravatom na grad Zagreb“ nedavno su odjeknuli u javnosti. Očito se nisu svima svidjele velike skulpture kravata postavljene na različitim lokacijama u našem gradu. Građani grada Zagreba imali su podvojeno mišljenje, nekima se ta ideja postavljanja kamenih kravata svidjela, a neki su to smatrali kičem i sramotom.

Zbog sveopćeg neodobravanja i negativnog odjeka u javnosti održana je tribina RECEPCIJA PROJEKTA – BRENDIRANJE ZAGREBA I HRVATSKE, 10.studenog u Kulturno informativnom centru.

Primjer članka koji osuđuje projekt i sudionici tribine

Glavna tema tribine bilo je projekt KravatArt u sklopu kojeg je ovog ljeta postavljeno pet velikih skulptura kravata u Zagrebu. U projektu KravatArt surađivali su Academia Cravatica i Turistička zajednica grada Zagreba kako bi privukli turiste i predstavili Zagreb i Hrvatsku u jednom novom svjetlu.

Nikola Albaneže, muzeolog i voditelj tribine rekao je: „U Berlinu se turisti hrle slikati s medvjedima pa se nama javila ideja da bi divovske kravate mogle privući turiste“.

Kako je nastao naziv KRAVATA

Povjesničar Vladimir Brnardić pojasnio nam je povijesni kontekst vezan uz kravatu. Priča o kravati započinje u 17. stoljeću kada su Hrvati, kao neustrašivi i vješti ratnici, nametnuli naziv za red vojske lakog konjaništva. Kada su ih kao hrabre ratnike prepoznali Francuzi, počeli su ih novačiti u svoje redove jer do tada još nisu imali takav tip vojnika. Iako do tada više nije bilo Hrvata u vojnim redovima, ta se pukovnija u Francuskoj i dalje nazivala Hrvatima. Francuska je među prvima uvela plave odore za kraljevsku pukovniju koja je kao zaštitu od znojenja, prašine i vrućine nosila svilene marame. Tako je kravata dobila ime prema Hrvatima koji su je nosili.

Nikola Albaneže:Mnogi su drugi narodi, poput Francuza i Engleza, zaslužniji za izum kravate i nitko ne osporava da je kravata svjetska, ali je ime naše“.

Komunikacija umjetnosti i javnosti

Slikar Ivan Gregov naglasio je: „Najbitnije je da skulpture komuniciraju s prolaznicima, a to kravate svakako i čine“. Kao protuargument negativnim natpisima naveo je primjer kada su u na izložbi u Engleskoj prikazali slike djecoubojica pa je javnost nad time bila zgrožena te je nadodao kako je neobično da su kod nas ljudi isprovocirani kravatama.

Josip Zanki, predsjednik društva likovnih umjetnika, istaknuo je da se ovim projektom šire umjetnička prava i slobode. Objasnio je kako je ovo tek privremena instalacija te će skulpture biti maknute za dva tjedna, što niti jedan medij nije spomenuo.

Turisti se slikaju kraj kamene kravate

Uspjeh Academie Cravatice

Academia Cravatica izložila je svoju izložbu u prestižnoj galeriji u Budimpešti gdje je postigla vrhunski uspjeh. Uskoro se planira postavljanje izložbe i u Čileu.

Na samome kraju tribine malobrojni okupljenici osvrnuli su se na projekt i pohvalili cijelu tu ideju. Jedan od posjetitelja koji radi kao turistički vodič ispričao je kako u svojim pričama o gradu Zagrebu uvijek koristi priču o kravati i da se to turistima veoma sviđa. Nadodao je: „Grupa Koreanaca toliko je bila očarana kravatama da je svaki od njih kupio tucet kravata kako bi se kući mogao vratiti s poznatim hrvatskim suvenirom“.

Nažalost, nitko od pobornika neprihvaćanja projekta nije došao poslušati tribinu pa smo bili zakinuti za drugačija mišljenja.

Izložba u Budimpešti (slika preuzeta s interneta)

This slideshow requires JavaScript.

Tekst i foto : Nina Aušperger

4 responses »

  1. Meni su kravate fora, nije mi jasno sta se neki mediji toliko bune, umjesto da se podrzi svaka moguca inicijativa za promociju Hrvatske. Super slideshow:)

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s